Vanost o?uvanja
Provjere od strane slubenika za kontrolu ribarstva sprje?avaju prekomjerno izlovljavanje ribe.
Ribarska industrija EU-a druga je po veli?ini u svijetu. Godinje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe. Ribarstvo i industrija prerade ribe zapoljavaju vie od 400.000 ljudi.
Prioritet ribarske politike EU-a je posti?i ravnoteu izme?u osiguravanja konkurente ribarske industrije s jedne i odrivih ribljih zaliha te odrivog pomorskog eko-sustava s druge strane.
Za razdoblje od 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima na raspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potroiti na prioritete postavljene od strane zemalja ?lanica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama o tome to im je navie potrebno. Novac se moe iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvo?a?a, sektor procesiranja i marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.
Nuna je dobra provedba
Kako bi osigurala potivanje ograni?enja vezanih za ribarstvo, postavljenih u interesu dugoro?nog o?uvanja zaliha ribe, EU je 2005. godine osnovala Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice. Agencija, ?ije je trenutno sjedite u Bruxellesu, trebala bi se u 2008. godini preseliti na svoju stalnu lokaciju u Vigo u panjolskoj, europsku vode?u ribarsku luku. Agencija koordinira provedbu pravila za sprje?avanje prekomjernog izlovljavanja ribe i zatitu drugih oblika morskog ivota. Osim toga, ona osigurava obuku za inspektore i organizira zajedni?ko postavljanje inspektora iz vie drava ?lanica Unije.
Me?unarodna suradnja i pomo?
Ribarski sporazumi sa zemljama izvan EU-a i pregovori unutar regionalnih i me?unarodnih ribarskih organizacija osiguravaju sprje?avanje prekomjernog izlovljavanja ribe, ne samo u vodama EU-a, ve? i u onima iz ?itavog svijeta. Istovremeno, ribarima EU-a pruaju pristup ribi u udaljenim vodama. Zemljama u razvoju EU pla?a za pravo pristupa, a novac dobiven tim putem uvelike se ulae u ribarske industrije tih zemalja te u izgradnju njihovih ribljih zaliha.
Razvijanje akvakulture
Akvakulturom se moe nadoknaditi smanjenje zaliha divlje ribe. Ve? sada 20% ukupnog izlova Europske unije dolazi iz uzgajalita riba. Mekuci, koljke, poto?na pastrva i losos spadaju u najvanije proizvode akvakulture, no u nekim zemljama vano mjesto zauzimaju i aran i deverika.
Akvakulturna industrija EU-a raste sporije od industrije ostatka svijeta. Europska komisija razmatra uvo?enje dodatnih koraka za razvoj potencijala ove industrije. Klju?ni izazovi uklju?uju manjak prostora i vode dobre kvalitete, te visoke standarde zatite javnog zdravlja i okolia. Europska aquakultura prednja?i u odrivom razvoju u svijetu, i po pitanju socijalnih u?inaka i u?inaka na okoli, no to oteava trino natjecanje s proizvo?a?ima iz drugih zemalja, posebice iz Azije i june Amerike.
Pomorska dimenzija
EU ima vie mora nego kopna te predstavlja najve?i svjetski pomorski teritorij. Ima ukupno 1200 luka, a oko 90% ukupne vanjske trgovine i 40% unutarnje obavlja se morskim putem. Trgova?ka flota Europske unije najve?a je na svijetu.
Pomorske regije sa?injavaju vie od 40% bruto doma?eg proizvoda EU-a, a u njima ivi 60% populacije Unije. Oko 5% BDP-a dolazi izravno iz pomorskih industrija i usluga. Broj je puno ve?i kada se uzmu u obzir neizravni doprinosi iz drugih sektora, poput turizma.
Kako su ribarska politika i politika zatite okolia ve? neko vrijeme percipirane kao dvije strane iste medalje, EU sada preuzima ire gledite kako bi obuhvatila sve koristi naeg pomorskog prostora. Cilj je oja?ati europska pomorska istraivanja, tehnologiju i inovacije. To se uklapa u Lisabonsku agendu za ve?i broj kvalitetnijih poslova i rast, te u Unijinu posve?enost osiguravanju da gospodarski razvoj ne ugroava odrivost okolia. Integrirana pomorska politika obuhva?a pomorski prijevoz, konkurentnost kompanija u pomorskom sektoru, zapoljavanje, znanstvena istraivanja, ribarstvo i zatitu morskog okolia.
Kako bi naglasila vanost ovog sektora, Europska komisija je 20. svibnja proglasila Europskim danom pomorstva. Prvi Europski dan pomorstva obiljeen je 2008. godine. Branka Kalle
Predsjednica Savjeta
Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)