Važnost o?uvanja
Provjere od strane službenika za kontrolu ribarstva sprje?avaju prekomjerno izlovljavanje ribe.
Ribarska industrija EU-a druga je po veli?ini u svijetu. Godišnje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe. Ribarstvo i industrija prerade ribe zapošljavaju više od 400.000 ljudi.
Prioritet ribarske politike EU-a je posti?i ravnotežu izme?u osiguravanja konkurente ribarske industrije s jedne i održivih ribljih zaliha te održivog pomorskog eko-sustava s druge strane.
Za razdoblje od 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima na raspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potrošiti na prioritete postavljene od strane zemalja ?lanica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama o tome što im je naviše potrebno. Novac se može iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvo?a?a, sektor procesiranja i marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.
Nužna je dobra provedba
Kako bi osigurala poštivanje ograni?enja vezanih za ribarstvo, postavljenih u interesu dugoro?nog o?uvanja zaliha ribe, EU je 2005. godine osnovala Agenciju za kontrolu ribarstva Zajednice. Agencija, ?ije je trenutno sjedište u Bruxellesu, trebala bi se u 2008. godini preseliti na svoju stalnu lokaciju u Vigo u Španjolskoj, europsku vode?u ribarsku luku. Agencija koordinira provedbu pravila za sprje?avanje prekomjernog izlovljavanja ribe i zaštitu drugih oblika morskog života. Osim toga, ona osigurava obuku za inspektore i organizira zajedni?ko postavljanje inspektora iz više država ?lanica Unije.
Me?unarodna suradnja i pomo?
Ribarski sporazumi sa zemljama izvan EU-a i pregovori unutar regionalnih i me?unarodnih ribarskih organizacija osiguravaju sprje?avanje prekomjernog izlovljavanja ribe, ne samo u vodama EU-a, ve? i u onima iz ?itavog svijeta. Istovremeno, ribarima EU-a pružaju pristup ribi u udaljenim vodama. Zemljama u razvoju EU pla?a za pravo pristupa, a novac dobiven tim putem uvelike se ulaže u ribarske industrije tih zemalja te u izgradnju njihovih ribljih zaliha.
Razvijanje akvakulture
Akvakulturom se može nadoknaditi smanjenje zaliha divlje ribe. Ve? sada 20% ukupnog izlova Europske unije dolazi iz uzgajališta riba. Mekušci, školjke, poto?na pastrva i losos spadaju u najvažnije proizvode akvakulture, no u nekim zemljama važno mjesto zauzimaju i šaran i deverika.
Akvakulturna industrija EU-a raste sporije od industrije ostatka svijeta. Europska komisija razmatra uvo?enje dodatnih koraka za razvoj potencijala ove industrije. Klju?ni izazovi uklju?uju manjak prostora i vode dobre kvalitete, te visoke standarde zaštite javnog zdravlja i okoliša. Europska aquakultura prednja?i u održivom razvoju u svijetu, i po pitanju socijalnih u?inaka i u?inaka na okoliš, no to otežava tržišno natjecanje s proizvo?a?ima iz drugih zemalja, posebice iz Azije i južne Amerike.
Pomorska dimenzija
EU ima više mora nego kopna te predstavlja najve?i svjetski pomorski teritorij. Ima ukupno 1200 luka, a oko 90% ukupne vanjske trgovine i 40% unutarnje obavlja se morskim putem. Trgova?ka flota Europske unije najve?a je na svijetu.
Pomorske regije sa?injavaju više od 40% bruto doma?eg proizvoda EU-a, a u njima živi 60% populacije Unije. Oko 5% BDP-a dolazi izravno iz pomorskih industrija i usluga. Broj je puno ve?i kada se uzmu u obzir neizravni doprinosi iz drugih sektora, poput turizma.
Kako su ribarska politika i politika zaštite okoliša ve? neko vrijeme percipirane kao dvije strane iste medalje, EU sada preuzima šire gledište kako bi obuhvatila sve koristi našeg pomorskog prostora. Cilj je oja?ati europska pomorska istraživanja, tehnologiju i inovacije. To se uklapa u Lisabonsku agendu za ve?i broj kvalitetnijih poslova i rast, te u Unijinu posve?enost osiguravanju da gospodarski razvoj ne ugrožava održivost okoliša. Integrirana pomorska politika obuhva?a pomorski prijevoz, konkurentnost kompanija u pomorskom sektoru, zapošljavanje, znanstvena istraživanja, ribarstvo i zaštitu morskog okoliša.
Kako bi naglasila važnost ovog sektora, Europska komisija je 20. svibnja proglasila Europskim danom pomorstva. Prvi Europski dan pomorstva obilježen je 2008. godine. Branka Kalle Predsjednica Savjeta Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE) 
0
komentar
