In smaller countries, like Croatia, where oil demand is low, and emission standards are poor, algae biofuel has the potential to significantly reduce reliance on foreign oil.CCRES ALGAE TEAM part of Croatian Center of Renewable Energy Sources (CCRES) works on Biodiesel from Microalgae, Fish Food and Protein for the food industry.
Sustainable GreenTechnologies
Green algae are low maintenance, easy to grow and very abundant aqueous life forms that use sun light energy to perform photosynthesis. Photosynthesis is a biological process which produces biomass (sugars or oils), oxygen and the high-energy molecule ATP (adenosine triphosphate) from carbon dioxide (CO2) and water. All biomass, whether it is sugars or oils, is convertible into bio-fuels, most commonly bio-ethanol and bio-diesel.
Circle CorporationBiodiesel and Ethanol
We have developed algae biodiesel production and algae oil harvesting systems and equipment that properly function for growing algae and harvesting the algae in a very efficient manner for use in algae biofuels such as biodiesel from algae and algae ethanol. We have a patented dredge head which is self-clearing so that human labor is not necessary for operation of a single dredge. Now one operator can run several dredges at the same time.
Algae Technology Ventures
Algae Technology Ventures offers algae strains, a commercial inoculator photobioreactor for the algae production industry, colleges and universities, and custom-designed closed-loop photobioreators and turnkey algae production facilities. We also provide cost-effective project management consulting services to the algae industry.
Bard Holding Inc. Algae.Future. Now.
BARD has developed a unique patent-pending modular system to cultivate algae in a closed-loop, sustainable process. BARD is bringing its know-how to the pharmaceutical, nutraceutical, cosmetics, chemical, construction, manufacturing, human and animal feed industries. Working closely with leading-edge technology companies, BARD is also poised to enter the rapidly emerging biofuels market.
Cellena PhotosyntheticProduction System
Cellana’s core technology is a photosynthetic production system that economically grows proprietary algae strains at a commercial-scale. The patented production system, called ALDUO™ technology, is unique in that it couples closed-culture photobioreactors with open ponds in a two-stage process. Previous attempts at scaling up algae production have used a photobioreactor or open pond individually, not coupled.
Algae.Tec Ltd
Algae crude to transport fuel technology. Algae.Tec is a globally focused advanced algae-to-biofuels company. Algae.Tec is commercialising an enclosed modular high-yield algae-to-biofuels growth system to produce fuel for transport. The fuel is designed to be a drop-in replacement solution that is cost competitive, and contributes to energy security. The Algae.Tec photo bio-reactors produce high-value sustainable fuels such as biodiesel and jet fuel.
Algae Production Systems
Algae Production Systems has selected a specific methodology to be applied to each of the three steps in the process of producing algae oil, which are 1) grow algae 2) harvest the algae and 3) extract the Oil and biomass. The manner and order in which our process functions is, in some cases, a unique departure from the way in which algae has been grown, harvested and oil extracted in laboratory environments.
MBD Energy
Direct capture Algal Synthesis significantly reduces greenhouse gas emissions by recycling waste CO2, SO2 and NOx to create biofuels and nutrition that would otherwise be sourced from more carbon intensive sources such as crude oil and other fossil fuels. As a source of low-cost nutrition, Algal Synthesisers can help avoid land clearing and take pressure off farmlands. Used as feed, algal meal results in lower methane emissions from ruminant animals than from livestock grazing on grasses alone.
Origin Oil
OriginOil has proven a system called Single Step Extraction™ that is chemical-free, low-energy, high-flow and low-cost.And Single Step Extraction does more than dewater: it can rupture tough algae cell walls to free up oils and other valuable cellular components that downstream processes can separate out. Finally, we’ve combined Single Step Extraction with an efficient concentration step to achieve a concentrate with up to 10% algae solids.
Algenol Biofuels
Algenol is a global, industrial biotechnology company that is commercializing its patented algae technology platform for production of ethanol and green chemicals. Our patented DIRECT TO ETHANOL® technology enables the production of ethanol for less than $1.00 per gallon using sunlight, carbon dioxide and saltwater and targets commercial production of 6,000 gallons of ethanol per acre per year.
Aurora Algae
Aurora leads the world in the development of high-tech farming; a concept necessary and well timed to catapult us into a new era of innovation. Biochemists and engineers at Aurora have spent years focusing on the technology and science of growing algae. With more than a dozen patents filed on our science, and more than another dozen on our engineering innovations, we have developed processes that are truly revolutionizing farming as we know it.
Solazyme
Biotechnology that Creates Renewable Oils from Microalgae. Solazyme couples proprietary strains of algae with standard industrial biotechnology; converting what the earth produces naturally into what society needs most - oil. Solazymes proprietary biotechnology platform creates renewable oils by harnessing microalgaes prolific oil production capabilities. Through world-class molecular biology and chemical engineering capabilities, were able to cost-effectively produce high-value tailored oils.
Sapphire Energy
Sapphire Energy, Inc., one of the world leaders in algae-based green crude oil production, today announced it has secured $144 million in a Series C investment funding. The Series C backers include Arrowpoint Partners, Monsanto, and other undisclosed investors. All major Series B investors have participated. With this investment round, Sapphire Energy’s total funding from private and public sources substantially exceeds $300 million.
Live Fuels
LiveFuels is developing an integrated approach to growing, harvesting and processing algal biomass into fuels and other valuable co-products. Our solution uses the productivity of natural aquatic life to fundamentally resolve challenges of cost, risk and scalability. While many algae-to-biofuels companies grow monocultures of algae within expensive enclosures, LiveFuels grows a robust mix of native algae species in low-cost, open-water systems.
Heliae Algae
Heliaes algae technology package is made for co-location near big, unwanted waste streams. Our technology cost-effectively converts industrial CO2, wastewater nutrients and free sunlight into drop-in, infrastructure-compatible transportation fuels, food, and renewable chemicals. We help fuel a world in need of affordable, clean, conflict-free energy. And, we help feed a hungry world in need of affordable protein that does not exacerbate climate change or further deplete our imperiled oceans.
The mission is to develop cost effective and environmentally attractive means of generating fuels, chemicals, materials, foods and feeds from bioenergy.
Why Do We Think This Mission is Possible?
Because of people. This is how we will accomplish our mission.
Scientists
Bob Blankenship, PhD, Professor, Washington University; Director, PARC
Goran Berndes, Chalmers University
David Bransby, PhD, Auburn University School of Agronomy & Soils
Dr. David Bressler, University of Alberta
Robert Brown, PhD, Professor, Iowa State University
Shulin Chen, PhD, Professor, Washington State University
George Church, PhD, Professor, Harvard University
Keith Cooksey, PhD, Professor, Montana State University
Charles Cooney, PhD, Professor, MIT
Bruce Dale, PhD, Michigan State University
Jim Dumesic, PhD, University of Wisconsin-Madison
Tom Foust, PhD, NREL; Director, National Advanced Biofuels Consortium
Professor Alexandre Donato Gomes Aranda
Peter B. Heifetz, Ph.D. Principal, Heifetz BioConsulting
Dr. Rafael Hernandez, Professor, Mississippi State University
Dr. George Huber, University of Wisconsin
Steve Kay, PhD, Professor, UCSB
Jay Keasling, PhD, Professor, UC Berkeley
Lee Lynd, PhD, Professor of Engineering, Dartmouth College
Stephen Mayfield, PhD, Professor, UCSD
Bernard McMahon, University of Minnesota
Greg Mitchell, PhD, Professor, Scripps Instituion of Oceanography
Dr. Karen Rodgers Newell, Professor, Texas A&M
Jose Olivares, PhD, Director, National Alliance For Advanced Biofuels and Bio-Products
Philip Pienkos, PhD, NREL
Dr. Susan Pond, Adjunct Professor, Center for U.S. Studies, Dow Sustatinability program, University of Sidney.
Kristala Jones Prather, Assistant Professor, Chemical Engineering, Massachusetts Institute of Technology
Tim Rials, Professor and Director, Univ. of Tennessee Center for Renewable Carbon
Pamela Silver, Harvard
Chris Somerville, PhD, Professor, UC Berkeley Director, EBI
Glenn Steele, Director, Sustainable Energy Research Center
David Tilman, PhD, Professor, University of Minnesota
Stefan Unnasch, Managing Director of Life C
Guido Zacchi, PhD, Professor, Lund University
ycle Associates, LLC
Emile Van Zyl, PhD, Professor, Stellenbosch University
Larry Walker, PhD, Cornell University, Co-Editor of Industrial Biotechnology Magazine, Dir. of NE Sun Grant Institute
Michael Wang, Section Leader, Systems Assessments, Argonne National Laboratory
Charles Wyman, PhD, Professor, UC Riverside
Association/ NGO executives
Andreas Ablaev, President, Russian Biofuels Association
Rich Altman, Exec Director Emeritus, CAAFI
Bliss Baker, MD, Global Renewable Fuels Alliance
Heather Brodie, CEO, Biofuels Association of Australia
Tom Buis, President, Growth Energy
Matt Carr, MD, BIO
Wesley Clark, Co-chairman, Growth Energy
Bob Cleaves, President, Biomass Power Association
Barry Cohen, Executive Director, National Algae Association
Bob Dinneen, President, Renewable Fuels Association
Doug Durante, Clean Fuels Development Coalition
Brent Erickson, VP Industrial Biotechnology, BIO
Rafaello Garofalo, Secretary General, European Biodiesel Board
Michael Goergen, President, Society of American Foresters
Julio Guillen, President, Asociacion Peruana de Productores de Azucar y Biocombustibles
Jorge Gutierrez, Federacion Nacional de Biocombustibles
Richard Hahn, President, 25x25
John Heimlich, Chief Economist, Airlines for America
Bill Holmberg, ACORE Biomass Coordinating Council
Steve Howell, Technical Director, National Biodiesel Board
Joanne Ivancic, Exec Dir, Advanced Biofuels USA
Joe Jobe, CEO, National Biodiesel Board
Gene Jones, Exec. Director, Southern Waste Information Exchange
Alwin Kopse, Exec. Director, Roundtable on Sustainable Biofuels
Anne Korin, Exec. Director, Set America Free Coalition
Gal Luft, Exec. Director, Institute for the Analysis of Global Security
Alfredo Langesfeld, President. Argentine Renewable Energy Chamber
Amory Lovins, Rocky Mountain Institute
Andrew Makenete, President, Southern African Biofuels Association
Daniel Martinez, Presidente, ANCAP
Michael McAdams, President, Advanced Biofuels Association
Amilkar Acosta Medina, President, Colombian National Federation of Biofuels
Sean OHanlon, Executive Director, American Biofuels Council
Antonio de Padua Rodrigues, Acting CEO and Technical Director of the Brazilian Sugarcane Industry Association (UNICA)
Zeljko Serdar, President, Croatian Center of RES
Mary Rosenthal, Exec Dir, Algal Biomass Organization
Thomas Rotger, IATA
Peter Schrum, President, BBK
Jim Stewart, President, Bioenergy Producers Association
David Tenny, President, National Assn. of Forest Owners
D.K.J. Tommel, President, Netherlands Bioenergy Association
Nivaldo Trama, President, Associacao Brasileira das Industrias de Biodiesel
Tom Verry, National Biodiesel Board, Director of Outreach and Development
Rob Vierhout, Secretary General, EBIO
Carol Werner, EESI Exec. Director
Philip Wolfe, CEO, UK Renewable Energy Association
Nancy Young, VP, Environmental Affairs, Airlines for America
Rolf Fiebig Zarges, Asociacion Chilena de Energias Renovables
Company executives
Brad Albin, CTO, REG
Danny Allison, Sustainability Manager, Abengoa Bioenergy
Bob Ames, Vice President, Fuels Commercialization, Solazyme
Alex Aravanis, VP of Sapphire Energy
Michael Arbige, PhD, Dupont Industrial Biosciences
Carol Babb, Director, Renewable Generation Group R. W. Beck/SAIC
Paal Bakken, CEO, Seaweed Energy Solutions
Dennis Banasiak, CEO, Avello Bioenergy
John Benemann, PhD, CEO, Benemann Associates
Eli Gal, CTO, Primus Green Energy
Nitin Baliga, ISB
Bill Baum, Chairman, Genomatica
Paul Beckwith, CEO, Butamax
Doug Berven, Director, Corporate Affairs, POET
Bill Brady, CEO, Mascoma
Jeff Broin, Chairman, POET
Mark Broses, Short Elliott Hendrickson Inc -- Principal
Alge se danas sve više koriste u proizvodnji biodizela, bioplina, bioplastike te goriva za zrakoplove, ali i u prehrambenoj industriji. Kao dodatni proizvodi pri destiliranju ulja iz algi dobivaju se i korisni sastojci za farmaceutiku, kozmetiku, ili kao organska gnojiva. Alge su do nedavno bile uglavnom predmet znanstvenih i laboratorijskih istraživanja, no danas su proizvodni pogoni rasprostranjeni po sve ve?em broju zemalja. Australija se posljednjih nekoliko godina profilira kao "Saudijska Arabija biodizela ekstrahiranog iz algi", prije svega zahvaljuju?i efikasnom spoju klimatskih i terenskih uvjeta te mudre vladine politike i razumijevanja za veliki komercijalni potencijal tog novog ekološki ?istog izvora energije.
Kada je u ljeto ove godine u australskom New South Walesu, tamošnji ministar energetike službeno otvorio prvu veliku elektranu koja destiliranjem zelenih algi dobiva biogorivo, interes svjetskih medija još više se okrenuo ka tom novom, alternativnom izvoru energije, koji ujedno nudi i dio odgovora na pitanje suo?avanja svijeta s daljnjim posljedicama klimatskih promjena.
Dosadašnja nastojanja korištenja algi kao energenata Australija, me?utim, nije bila prva. Potaknuto naftnim šokovima, Ameri?ko ministarstvo energije još je 1970-ih godina zapo?elo s projektima istraživanja mogu?e komercijalizacije uzgoja algi, no zbog previsokih cijena i nekonkurentnosti sa tada niskom cijenom sirove nafte projekti su dvadesetak godina kasnije obustavljeni. Tek s naglim porastom cijene nafte na svjetskom tržištu do preko 100 USD po barelu, mogu?nosti novih tehnologija u?inile su spektar obnovljivih izvora znatno atraktivnijim, uklju?uju?i i uzgoj algi. No procjene jednog od vode?ih ameri?kih instituta u tom podru?ju, Lawrence Berkeley National Laboratory, su da barel biogoriva proizvedenog iz algi košta izme?u 240 i 332 USD (2010), što je i dalje ekonomski neopravdano u odnosu na naftu. Uska ekonomska ra?unica, naravno ne uklju?uje i brojne druge prednosti dobivanja biogoriva iz algi.
Ameri?ko ministarstvo energije sredinom prošlog mjeseca izabralo je Sveu?ilište u Arizoni za koordinatora projekta u okviru javno-privatnog partnerstva u visini od 15 milijuna USD s ciljem pronalaženja optimalnog modela komercijalizacije uzgoja algi i proizvodnje biogoriva. Projekt nazvan ”ATP²” podrazumijeva povezivanje sveu?ilišnih istraživa?kih potencijala sa svim zainteresiranim tvrtkama u podru?ju energetike. Klju?nu znanstvenu ulogu imaju danas vode?i svjetski centri za uzgoj algi na Colorado državnom sveu?ilištu te u okviru Arizona centra za tehnologiju i inovacije uzgoja algi (Algal Growth System).
Ameri?ka nacionalna asocijacija za alge upravo je ovih dana održala godišnji simpozij namijenjen svim poduzetnicima koji planiraju investirati i upustiti se u proizvodnju bioenergije iz algi. Interes za programe obuke eksponencijalno raste.
Ameri?ka tvrtka Aurora Algae objavila je prije nekoliko dana kako, nakon uspješnih pilot istraživanja, kre?e s novim velikim projektom uzgoja algi u zapadnom podru?ju Australije na planiranoj površini od 400 hektara na kojoj kani proizvesti 600 metri?kih tona biomase mjese?no. Tvrtka procjenjuje da je tamošnja klima, broj sun?anih dana, te razumijevanje i podrška australske vlade za nove alternativne izvore hrane i energije bili odlu?uju?i faktori za tamošnju investiciju od oko 300 milijuna USD.
Royal Dutch Shell se još prije par godina povezao sa novom vladinom start-up tvrtkom HR Biopetroleum na jednom havajskom otoku s namjerom uzgoja algi na 100,000 hektara koriste?i bazene s morskom vodom. Nedostaci tog projekta potaknuli su nove tehnologije uzgoja algi, pri ?emu se kao vode?a profilirala tvrtka „Vertigo“ sa svojim „Bio Reactor Systemom“ koji alge uzgaja u plasti?nim plosnatim balonima koji vise u staklenicima. Takva proizvodnja pove?ala je prinos za preko jedne tre?ine u odnosu na uzgoj u otvorenim bazenima. Sun?eva svjetlost dosezala je znatno ve?u površinu algi nego kad su na površini vode. Tim modelom, nakon ekstrakcije ulja, ostatak se koristi kao sto?na hrana ili u proizvodnji celuloznog etanola. Kanadska tvrtka ”International Energy” otišla je jedan tehnološki korak dalje i razvila sustav koji iz algi izvla?i ulje bez da ih pri tome ubija.
„Lufthansa“ je, tako?er, me?u prvima prepoznala komercijalni interes i sredinom rujna ove godine potpisala ugovor s ameri?ko-australskom tvrtkom „AlgeaTec“ za izgradnju nove bioelektrane koja bi zelene alge pretvarala u gorivo za njihove zrakoplove.
Što ?ini alge tako atraktivnim energentom? Alge rastu i do stotinu puta brže od biljnih kultura koje se tradicionalno koriste za proizvodnju biogoriva. Alge apsorpcijom sunca i CO2 proizvode ugljikohidrate koji se jednostavno pretvaraju u biodizel ili bioplin, koji se zatim postoje?om infrastrukturom lako prevozi na daljnje korištenje. Uzgoj algi ne traži ni zemlju niti pitku vodu, što dodatno pove?ava atraktivnost takvih projekata.
Uzgoj algi i njihova prerada u biogorivo ne lu?i nikakve štetne plinove i bezopasne su za okoliš. Alge konzumiraju CO2 i time još dodatno smanjuju zaga?enje, tako da je njihovo instaliranje i uzgoj optimalan upravo gdje postoji ve?a koli?ina uglji?nog dioksida, a to naravno mogu biti i gradska okruženja. Jednako tako, idealne lokacije mogle bi biti i neposredno uz neku klasi?nu elektranu na kruta goriva ili postrojenje za preradu otpadnih voda gdje bi se alge dodatno opskrbljivale nitratima i fosfatima. No glavna prednost korištenja algi jest da se uzgajališta mogu instalirati prakti?ki bilo gdje na svijetu gdje je dovoljno sunca. Pomislimo li na ogromna prostranstva Afrike i relativno jednostavni proces instaliranja takvih sustava, logi?no se name?e potreba da se tehnologija uzgoja i prerada algi pokuša što više popularizirati i približiti onima koji bi od nje mogli imati najve?e neposredne koristi.
Alge kao mogu?e rješenje prehrane stanovništva U nedavnom izvješ?u FAO-a upozorava se, naime, kako u svijetu danas gladuje preko 870 milijuna ljudi, te kako proizvodnja hrane postaje klju?ni globalni prioritet. Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja je vrlo slabo prilago?ena klimatskim promjenama i porastu temperature kao i naglim i nepravilnim oscilacijama klju?nih klimatskih parametara. Dovoljno je samo jednokratno naglo zahla?enje ili prejaki toplinski val da do?e do uništavanja plodova. Jednako teške posljedice donose i sve ?eš?e oluje te velike koli?ine padalina i popratne poplave. Proces fotosinteze mogu? je samo unutar odre?enih temperaturnih raspona, što zna?i da opada iznad 35 stupnjeva celzija, a prakti?ki prestaje iznad 40 stupnjeva. Isto pravilo vrijedi i za proces polenizacije.
Zna?aj korištenja algi slijedom njihovog energetskog i prehrambenog potencijala neki podižu i na razinu nacionalne sigurnosti. Tako Mark Edward, ugledni profesor sa ve? spomenutog Sveu?ilišta u Arizoni, koji je upravo objavio novu knjigu „Mikrofarme mira: Strategija zelene alge za prevenciju rata” zastupa tezu da ?e se zbog posljedica klimatskih promjena te porasta svjetske populacije sve više ratova u budu?nosti voditi zbog nestašice pitke vode i hrane, odnosno zbog tu?e plodne zemlje na kojoj se može uzgajati potrebna hrana. Kao mogu?e rješenje za izbjegavanje sukoba, on sugerira upravo mikrofarme za uzgoj zelenih algi i mikro-sjemenki uz primjenu novih visokih tehnologija uzgoja. Cijena instaliranja takvih farmi, uz primjenu danas ve? poznatih novih tehnologija uzgoja, kao i educiranje onih koji ?e s njima upravljati neusporedivo je manja nego cijena vo?enja sukoba ili post-ratne obnove.
Profesor Edward u svojoj novoj knjizi navodi kako je klju?ni problem klasi?ne poljoprivrede u tome što se temelji na zemlji i korijenju. Biljke naime oko 30 posto ukupne dostupne energije troše upravo na korijenje, ?etvrtinu na stabljiku i preko tre?ine na sjemenje. U nedostatku dovoljnih izvora energije, biljka ?e kao prioritete postaviti korijenje zbog izvora vlastite prehrane te samu stabljiku kao strukture na kojoj se nalazi sjemenje. U kona?nici, upravo sjemenje najviše trpi pri nedostatku energije i potrebne vode.
Sve biljke na zemlji nastale su iz alga u procesu koji je zapo?eo prije 500 milijuna godina. Alge, za razliku od biljaka na zemlji, nisu toliko podložne klimatskim promjenama jer su gotovo potpuno neovisne o zemlji, a njihova struktura ne uklju?uje “suvišne” dijelove koji troše veliki dio dostupne energije.
Proizvodnja hrane, a primarno žitarica, zahtijeva iznimno velike površine plodne zemlje, a samo jedna tona zrna žitarica zahtijeva preko 10,000 tona vode. Uspješni uzgoj sjemenja i bilja traži i iznimno velika sredstva uložena u umjetna gnojiva. Samo cijena fosfora koji se masovno koristi u poljoprivredi porasla je za ?ak 7 puta u posljednjih dvije godine. Zaštita bilja i žitarica traži i velike iznose uložene u pesticide i razli?ita sredstva koja dodatno podižu cijenu proizvodnje hrane. Pri proizvodnji genetski modificirane hrane potrebna je i ve?a koli?ina vode. Umjetna gnojiva pak vrlo brzo propadnu na dubinu znatno ispod korijenja bilja što im naravno smanjuje u?inkovitost. Tome treba dodati kako se tek oko 5 posto pesticida u?inkovito iskoristi, dok prakti?ki velika ve?ina propada u zemlju i truje podzemne vode, ?ine?i iznimno velike štete širem podru?ju. Površine pesticide pak raznosi vjetar i dodatno zaga?uje okoliš.
Nove znanstvene spoznaje i suvremeni pristupi poljoprivrednoj proizvodnji temeljeni na zemlji, prema profesoru Edwardu, ne pridonose zna?ajno pove?anju efikasnosti proizvodnje, niti rješavaju klju?no pitanje velikih nestašica hrane s kojima ?e se ?ovje?anstvo suo?iti. Zato se u posljednje vrijeme sve više pozornosti pridaje mogu?im promjenama globalne strategije proizvodnje hrane, prema novim oblicima prehrambene proizvodnje koji ne bi ovisili o klimatskim promjenama i vremenskim uvjetima.
Prijedlog rješenja nudi se u instaliranju alternativnih mikrofarmi koje bi proizvodile 20 do 30 puta više alternativne hrane po hektaru nego klasi?ne žitarice uzgojene na zemlji. Umjesto klasi?nih modela uzgoja s korištenjem umjetnih gnojiva, pesticida i navodnjavanja, model mikorfarmi nudi okretanje ka sun?evoj energiji, uglji?nom dioksidu i steriliziranim otpadnim vodama. Mikro-plodovi koji se mogu uzgajati uklju?uju široki spektar razli?itih mikroorganizama kao što su alge, gljive, planktoni i drugo.
Hrvatska i energetski potencijal uzgoja zelenih algi Hrvatski centar obnovljivih izvora energije (HCOIE) godinama promi?e sve prednosti korištenja alternativnih izvora energije, pa tako i korištenje energije iz zelenih algi. Upravo s tim ciljem osnovan je i poseban Hrvatski centar za biogorivo iz alga. Iako su alge vrlo otporne na razli?ite klimatske uvjete, idealnim se smatra umjerena temperatura u rasponu od 20-30 stupnjeva celzija uz puno sun?anih dana.
Hrvatskoj je, naravno, potrebno više stru?njaka upu?enih u to podru?je, ali i snažniji poduzetni?ki duh te adekvatno zakonodavstvo i mehanizam koji bi poticali razvoj svih novih alternativnih tehnologija za korištenje novih i obnovljivih izvora energije. Prije svega potrebno je bolje informirati javnost o svim novim globalnim trendovima, kako u podru?ju obnovljivih izvora energije, tako i o novim tehnologijama proizvodnje hrane.
Prije nekoliko godina njema?ki istraživa?ki tim sa Sveu?ilišta u Bremenu predložio je da se na podru?ju od 20-30 km uzduž mediteranske obale izgradi serija bioreaktora u kojima bi alge apsorbirale CO2 i proizvodile ?istu bioenergiju. Podru?je s dosta sunca i blizu mora idealna je lokacija za takve energetske instalacije. Iako je njihova prvobitna ideja podrazumijevala jug Španjolske, nema naravno nikakvih razloga da i Hrvatska, ukoliko pokaže interes za takve projekte ne pokuša prona?i zainteresirane investitore. ?injenica da su klimatski uvjeti idealni za instaliranje uzgajališta algi, da je njihov uzgoj i prerada u biogorivo ekološki potpuno prihvatljiv, te da uzgoj algi neposredno poti?e i razvoj niza prate?ih industrija (farmaceutska, kozmeti?ka, prehrambena) sigurno bi trebala nai?i na odre?enu pozornost onih koji sudjeluju u kreiranju budu?e energetske slike zemlje. Budu?i da se alge hrane sa CO2 , instaliranje njihovih uzgajališta neki povezuju i sa neposrednom blizinom klasi?nih elektrana na ugljen ili kruta goriva, jer zajedno ?ine sinergiju koja je ekološki iznimno prihvatljiva.
Primjer venecijanskog zaljeva i problem tamošnjih algi pou?an je primjer inovativnog pristupa problemima. Po?etkom 1990-ih godina, nagomilane alge po?ele su se komercijalno koristiti u proizvodnji specijalnih papira. Prije dvije godine grupa talijanskih stru?njaka predložila je da se alge nagomilane u Venecijanskom zaljevu iskoriste i za proizvodnju ?ak 40 MW energije, odnosno polovicu ukupno potrebne energije za opskrbu centra grada. Talijanska vlada je tada odlu?ila uložiti ?ak 200 milijuna eura za ekološki projekt kojim bi se iskoristio energetski potencijal nakupljenih algi te ujedno zna?ajno smanjila emisija štetnih plinova. Taj projekt trebao bi ujedno biti i prvi konkretan veliki primjer efikasne komercijalizacije morskih algi u jednoj urbanoj sredini.
Po?etkom 2012. godine osnovan je konzorcij od 12 organizacija iz 6 mediteranskih zemalja (Italija, Gr?ka, Cipar, Malta, Libanon i Egipat) financirana ve?im dijelom iz EU ENPI fondova koji bi istražio mogu?nost komercijalnog korištenja morskih algi u proizvodnji energije. Vjerojatno ne postoji poseban razlog da se i Hrvatska aktivnije ne uklju?i u niz sli?nih inovativnih me?unarodnih projekata.
Budu?i da alge vjerojatno mnoge ipak najprije asociraju na gadljive zelene naslage koje ometaju kupanje na jadranskim plažama, utoliko je korisno bolje upoznati i popularizirati mogu?nost njihovog korištenja i u neke vrlo korisne svrhe. Možda je uzgoj algi jedan od budu?ih inovacijskih iskoraka toliko nam potrebnog poduzetni?kog duha, tim više što su uvjeti za njihov uzgoj u Hrvatskoj iznimno dobri.
Autor/izvor: dr.sc. Damir Kušen, veleposlanik RH u Finskoj
0
komentar
+(5).JPG)
